Dodjela nagrada i 15 godina Zaklade
Petak, 21.12.2018.

petak, 21. prosinca 2018.


U Auli Magni Rektorata Sveučilišta u Rijeci jučer, 20. prosinca 2018. održana je svečana dodjela nagrada Zaklade Sveučilišta u Rijeci za 2017. godinu. Nagradu za životno djelo dobio je professor emeritus dr. sc. Juraj Sepčić s Medicinskog fakulteta. Zaklada je proslavila i 15. obljetnicu osnutka pa su tom prigodom dodijeljene i posebne nagrade osnivačima.


Svečanosti su prisustvovali predstavnici osnivača Zaklade Sveučilišta u Rijeci: gradonačelnik Rijeke mr. sc. Vojko Obersnel, rektorica Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija i pročelnica Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje Primorsko-goranske županije mr. sc. Edita Stilin, kao i predsjednik Upravnog odbora Zaklade prof. dr. sc. Damir Zec i ravnateljica Zaklade izv. prof. dr. sc. Iva Rinčić.

U govoru ravnateljice Rinčič stoji:

U ovo vrijeme narušenih i relativiziranih vrijednosti, složit ćemo se da uzori imaju presudan utjecaj na naše formiranje. Učitelji ostaju jedinima kojima bi uvijek mogli uspjeti izvući ono najbolje što se krije u nama. Ali zadržati se na pijedestalu uzora, sve je samo ne lako i svakom dostupno te zahtjeva mnogo toga: širinu obrazovanja i vidika, potencijal apstraktnog mišljenja, stručni renome nerijetko povezan s praktičnom spretnošću, nastup i manire. Iako svi naši današnji dobitnici ispunjavaju kriterije znanstvene izvrsnosti, postoji dobitnik u kojem je sažeto sve prethodno navedeno: đak hrvatske, talijanske i francuske kulture, odgojenik najboljih učitelja neuropsihijatrije, poput Sušića ili Jelašića, odgojitelja generacija uspješnih neurologa poput Živadinova; teoretičar prodora vikinških gena u Gorski kotar i povjesničar riječke neurološke škole i creskog zdravstva. Riječ je dakako o Jurju Sepčiću, jednom od posljednjih akademskih uomo universalea renesansnog kova. I kada više ne bude predavao, služit će nam uzorom sjećanje na druženja s njime, a Zakladi će ostati privilegij da je uspjela iznaći uzor ne samo za ovu godinu, nego i buduće generacije. No, čovjek sam, bez potpore drugih, bez sigurnosti, ali i slobode institucije u kojoj djeluje  teško može uspjeti. Ovih nagrada ne bi bilo da 2002.-2003. nije postojala odluka Grada, Sveučilišta i Županije da upravo kroz novu instituciju - Zakladu Sveučilišta u Rijeci, potiču i nagrađuju one najbolje među nama. Zaključno s ovom godinom, u kategorijama pojedinačnih dobitnika Zaklada ja nagradila 3 studenata, 4 mlada umjetnika, 8 umjetnika, 36 mladih znanstvenika, 37 znanstvenika te dodijelila 8 nagrada za životno djelo. Danas ne slavimo samo dobitnike nagrada za kalendarsku godinu 2017., ne prisjećamo se samo brojke svih ranijih dobitnika i ne obilježavamo samo prvih 15 godina djelovanja, nego imamo priliku iskazati posebnu zahvalnost našim osnivačima. Hvala na viziji i hrabrosti sveučilišne filantropije i na ustrajnosti pružanja potpore i poticaja maloj, ali snažnoj; usmjerenoj, ali neovisnoj Zakladi. Sa Sveučilištem dijelimo uvjerenje da su naše spone jače od izazova svakidašnjice. Stoga mi je posebna čast što u ime Zaklade danas osim čestitki našim dobitnicima, mogu zahvaliti jubilarnom nagradom i našim osnivačima, koji s nama danas slave i koje nagrađujemo za njihovu trajnu potporu.  Hvala vam svima.

Nakon obraćanja ravnateljice, okupljanima se obratila rektorica Prijić Samaržija, prijsjećajući se osnivačkih dana, kada je upravo ona bila prva ravnateljica Zaklade: ''Čestitam našoj Zakladi 15. obljetnicu te upućujem veliku zahvalu Gradu Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji na tada osnivačkoj, a u godinama kasnije partnerskoj ulozi. Želim istaknuti bitnu ulogu mojih prethodnika akademika Daniela Rukavine i prof. dr. sc. Pere Lučina, tijekom čijih se rektorskih mandata Zaklada razvijala. Nakon mene, ravnateljica Zaklade bila je prof. dr. sc. Sanja Barić, sadašnja prorektorica za studije i studente pa i njoj upućujem veliku zahvalu na njenom ravnateljskom mandatu, kao i sadašnjoj ravnateljici. Zaklada je jedina u Hrvatskoj koju ima neko sveučilište i nakon Hrvatske zaklade za znanost, najuspješnija u djelovanju, po svojem cilju, misiji i djelovanju. Filantropija i suradnja institucija sa zajednicom danas je od presudne važnosti, a zakladništvo je jedna od načina da zajednica prepozna naše djelovanje. Posebno moram istaći humanitarni program Zaklade koji svake godine postiže iznimno dobre rezultate. Sjajna je i inicijativa kojom Zaklada nagrađuje mlade istraživače i umjetnike. Čestitam svim današnjim laureatima, a posebno iznimnome profesoru emeritusu Jurju Sepčiću'', zaključila je rektorica.

Potom su predsjednik Upravnog odbora prof. Zec i ravnateljica Rinčić uručili rektorici, gradonačelniku Obersnelu i pročelnici Stilin posebne, jubilarne nagrade, kao predstavnicima osnivača Zaklade.

''Sudjelovao sam u osnivanju Zaklade, a tu izvrsnu ideju akademika Rukavine, naprosto se moralo podržati. Uspjeli smo u nečemu, u čemu se drugi nisu usudili ni okušati'', kazao je gradonačelnik Obersnel.

''Kao ponosnoga osnivača, prenosim čestitke primorsko-goranskog župana g. Zlatka Komadine i Zakladi i nagrađenima te posebno želim istaknuti doprinos svake od triju ravnateljica te sam sigurna da Zaklada idem dobrim putem i da će tako nastaviti i dalje'', istaknula je pročelnica Stilin.

Godišnja nagrada Zaklade Sveučilišta u Rijeci za kalendarsku 2017. godinu bila je raspisana u 9 kategorija. Nakon evaluacije prijava i rada stručnog povjerenstva, Upravni odbor Zaklade, na svojoj je 79. sjednici 22. studenoga 2018. donio Odluku o dodjeli nagrada za kalendarsku 2017. godinu. Posebnost ovogodišnje dodjele je druga dodjela nagrade u kategoriji mladi znanstvenici. S obzirom da su u toj kategoriji, a u području biomedicinskih i prirodnih znanosti nakon evaluacije utvrđeni iznimni, no vrlo ujednačeni rezultati dvaju prijava, ove se godine dogodila ''podjela'' nagrade. Time je ukupno nagrađeno 7 dobitnica i dobitnika, a u 6 kategorija.

U kategoriji mladi znanstvenici za područje društvenih i humanističkih znanosti nagrađena je dr. sc. Jelena Đurkin Badurina s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci. Magistrirala je ekonomiju 2008. godine na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci, a 2015. obranila je i doktorat znanosti. Na istoj je instituciji i danas zaposlena kao poslijedoktorandica, provodeći istraživanja menadžmenta, održiva razvoja i suvremenog turizma zasnovanoga na potrebama lokalne zajednice. Tijekom 2017. godine dobitnica se osobito istakla u ulozi voditeljice znanstvenog projekta Potencijali osnivanja turističkih poduzeća zasnovanih na potrebama lokalne zajednice u ruralnim područjima te kao članica istraživačkog tima projekta Menadžment sportskih doživljaja u funkciji oblikovanja učinkovitih poslovnih modela u slabije razvijenim turističkim destinacijama Hrvatske zaklade za znanost. U godini za koju je dobila nagradu, objavila je sedam znanstvenih članaka i jedno poglavlje u knjizi međunarodno priznatog izdavača. U svrhu znanstvenog usavršavanja u području statističkih metoda boravila je na Katoličkom sveučilištu u Leuvenu u Belgiji, te se usavršavala na Sveučilištu Deusto u Bilbau u Španjolskoj. Za akademsku 2017./18. godinu dr. sc. Đurkin Badurina nagrađena je za Dies Acacemicus i Nagradom za nastavnu izvrsnost Sveučilišta u Rijeci. Izvan matične institucije surađuje s lokalnom akcijskom grupom Terra Liburna pružajući savjetodavnu podršku u okviru teme ruralni turizam.

Nagradu u kategoriji mladi znanstvenici za područje biomedicinskih i prirodnih znanosti dobile su: Anja Harej, mag. biotech. in med. i Petra Grbčić, mag. pharm. inv. s Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci.

Anja Harej je 2012. na Odjelu za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci završila preddiplomski studij Biotehnologija i istraživanje lijekova, a zatim i diplomski studij Biotehnologija u medicini. Nakon toga, uspješno pohađa doktorski studij te brani doktorsku disertaciju naziva Molekularni učinci novosintetiziranih derivata L-askorbinske kiseline na transformirane i normalne stanice ljudi in vitro. Tijekom 2017. Anja je publicirala pet znanstvenih radova u eminentnim časopisima s međunarodnom recenzijom u polju Medicinske kemije, što ju svrstava u red najproduktivnijih mladih riječkih znanstvenica i znanstvenika. Osim znanstvenim radom, Anja Harej je u 2017. godini bila aktivna i u nastavi, izvođenjem seminara i vježbi u čak osam kolegija. Tijekom godine za koju prima nagradu, Anja Harej je sudjelovala i na Festivalu znanosti, a bila je i članica Organizacijskog odbora međunarodne konferencije Biological clocks: mechanism and application. Ujedno je aktivna i kao članica Hrvatskog društva za istraživanje raka.

Petra Grbčić je 2013. godine završila preddiplomski studij Biotehnologija i istraživanje lijekova na Odjelu za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci, a 2015. i diplomski studij Istraživanje i razvoj lijekova. Iste je godine upisala i doktorski studij Medicinska kemija. Tijekom 2017. godine Petra Grbčić objavila je ukupno četiri znanstvena rada u časopisima indeksiranim u renomiranim bazama, i od toga jedan rad potpisuje kao prva autorica. Uz znanstveno-istraživački rad u laboratoriju za sistemsku biomedicinu i genomiku, Petra Grbčić sudjelovala je i u održavanju praktičnih vježbi studentima diplomskih studija Odjela u okviru 2 kolegija: Metode istraživanja proteina i Toksikologija lijekova te na poslijediplomskom specijalističkom studiju Klinička farmakologija: ispitivanje i primjena lijekova Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Također, sudjelovala je i na festivalima popularizacije znanosti kao što su Tetragon i Dani otvorenih vrata Sveučilišta te u aktivnostima fakultetske udruge Putujući znanstvenici.

U kategoriji mladi znanstvenici za područje tehničkih i biotehničkih znanosti, dobitnik nagrade je dr. sc. Nino Krvavica s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Titulu diplomiranog inženjera građevinarstva stekao je 2007. godine na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, gdje 2016. postaje i doktor znanosti. Znanstveni doprinos dobitnika tijekom 2017. godini prepoznaje se objavom rezultata istraživanja, i to kroz pet radova u časopisima indeksiranima u međunarodno priznatim bazama podataka. Tijekom navedene godine, dr. Krvavica je pripremio još dvije publikacije, trenutno na recenzijama u međunarodnim časopisima. Osim navedenoga, sudjelovao je i na dvije međunarodne te jednoj nacionalnoj konferenciji, a aktivan je bio i u provedbi europskog projekta Razvoj istraživačke infrastrukture na Kampusu Sveučilišta u Rijeci – RISK, kao i potpore Sveučilišta u Rijeci Hidrologija vodnih resursa i identifikacija rizika od poplava i blatnih tokova na krškom području. U veljači 2017. stekao je zvanje znanstvenog suradnika, a od srpnja 2017. dr. sc. Krvavica radi na mjestu poslijedoktoranda na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Tijekom 2017. godine izvodio je nastavu u pet kolegija, s izvrsnim studentskim ocjenama te bio komentorom na dva diplomska rada, iz kojih su proizašla i dva znanstvena rada. Uspostavio je suradnju sa Sveučilištem u Lancasteru, u području modeliranja i analize valova u priobalju. Istovremeno surađuje i s Hidrauličkim institutom Cantabria u Španjolskoj, s grupom koja se bavi hidrodinamikom i obalnim konstrukcijama, te razvojem i primjenom 3D modela (IH-FOAM) za simuliranje ekstremnih valova.

Nagradu u kategoriji znanstvenika za područje društvene i humanističke znanosti dobio je doc. dr. sc. Asmir Gračanin s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, koji je diplomirao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci 2003., a doktorat znanosti stekao 2011. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. U 2017. godini objavio je pet radova, od toga veći dio u međunarodnim publikacijama visokog čimbenika odjeka. Također je objavio i dva poglavlja u knjigama. U posljednjih nekoliko godina, a u sklopu projekta TEARS, Asmir Gračanin je razvio međunarodnu mrežu znanstvenika u području emocionalnog plakanja. Ova se suradnja s kolegama realizira zajedničkim sudjelovanjem na brojnim događanjima, poput pred-konferencije koju je doc. Gračanin organizirao u sklopu susreta Međunarodnog udruženja za istraživanje emocija i Europskog konzorcija za istraživanje emocija u svjetskim centrima (Geneva - Švicarska, Leiden – Nizozemska, St. Louis - SAD). U provedbi istraživanja i pisanju znanstvenih radova projekta TEARS, dobitnik je surađivao sa stručnjacima iz područja psihologije emocija i komunikacija, a u okviru spomenutog projekta okončanog u rujnu 2017., doc. Gračanin je proveo dvije godine na Sveučilištu u Tilburgu. Tijekom istog perioda, nastavio je suradnju s kolegama na svojoj matičnoj instituciji, a posebice s Igorom Kardumom i Jasnom Hudek–Knežević i to u sklopu projekta Osobine ličnosti, emocionalni i socijalni procesi kao odrednice zdravlja, objavivši u 2017. tri rada, od kojih jedan u prestižnom časopisu Journal of Psychophysiology, gdje je prikazao rezultate istraživanja odnosa varijabilnosti rada srčane aktivnosti i emocionalne supresije. Epilog ovih aktivnosti su iznimno važni nalazi u području iskazivanja i kontrole emocija, kao i njihovih odrednica u kontekstu osobina ličnosti te posljedica u fiziološkim reakcijama. Uz navedeno, doc. Gračanin je tijekom 2017. dao doprinos promicanju znanosti i struke održavši predavanje na otvorenju manifestacije Rijeka psihologije, te aktivno surađujući kao evaluator na projektu Rijeka pliva.

U kategoriji znanstvenika za područje tehničkih i biotehničkih znanosti, dobitnik nagrade je doc. dr. sc. Jonatan Lerga s Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci koji je na svom matičnom fakultetu diplomirao 2006. na studiju elektrotehnike, a doktorat znanosti stekao na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu 2011. Tijekom 2017. objavio je četiri znanstvena rada u A bazi (Current Contents) i sudjelovao na dva međunarodna znanstvena skupa. U navedenom periodu Jonatan Lerga bio je i voditelj projekta Implementacija vremensko-frekvencijskih i drugih naprednih algoritama u analizi biomedicinskih signala, u kojem su primijenjeni različiti algoritmi digitalne obrade signala i strojnog učenja - umjetne inteligencije u analizi medicinskih signala i slika. U 2017. doc. Lerga imenovan je i pomoćnim urednikom časopisa Engineering Review indeksiranog u bazi Web of Science. Tijekom 2017. bio je aktivan kao recenzent više radova u renomiranim međunarodnim časopisima indeksiranim u A bazi. Također je bio mentor na sedam završnih i diplomskih radova. Jonatan Lerga aktivan je i u sklopu matične institucije, naime, imenovan je članom Radne skupine za pokretanje postupka akreditacije poslijediplomskog sveučilišnog (doktorskog) studija računarstva na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Izniman uspjeh doc. Lerge tijekom 2017., prepoznala je i nagradila Primorsko - goranska županija, dok su ga ranijih godina nagrađivali i Grad Rijeka, Hrvatska akademija tehničkih znanosti te ova Zaklade i to u kategoriji - mladi znanstvenici.

Nagrada za životno djelo uručena je professor emeritusu dr. sc. Jurju Sepčiću s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Prof. Sepčić Medicinski je fakultet pohađao i u Zagrebu i Rijeci kasnih pedesetih godina prošlog stoljeća. Akademske1958./59. proglašen je najboljim studentom, a diplomu doktora medicine stekao 1960. godine. Tijekom studija u okviru međunarodne razmjene studenata medicine boravio je u talijanskoj Općoj bolnici Novara. Od 1966. - 1968. pohađao je poslijediplomski studij Opće kliničke patofiziologije, a 1979. postao jedan od prvih doktora znanosti Sveučilišta u Rijeci. Od 1964. do 1967. je na specijalizaciji iz neurologije i psihijatrije, a potom se usavršavao u Milanu, Veroni, Lyonu i drugim središtima. Znanstveni i stručni opus prof. Sepčića je izuzetno bogat i svestran te se sastoji od impresivna 621 naslova, od toga čak 226 znanstvenih radova. Posebno značajna i međunarodno prepoznatljiva postignuća Juraj Sepčić je ostvario u području neurologije, od neuro-epidemiologije, preko neuro-degeneracije, neuro-genetike, do povijesti neuro-logije. Radeći svestrano, predano i sustavno, profesor Juraj Sepčić je rano shvatio nužnost povezivanja kliničke medicine s temeljnim medicinskim znanostima. Blisko je surađivao s imunološkom školom u Rijeci na čelu s akademikom Danielom Rukavinom, istražujući imunosne mehanizme procesa de-mijelinizacije i uloge perforina u upalnoj komponenti neuroloških bolesti. Objavio je slike rijetkih genetskih poremećaja, te obogatio neuro-toksikologiju opisom trovanja herbicidom dik-vatom. Punih 50 godina Juraj Sepčić je posvetio istraživanju multiple skleroze te osnovao registar Zapadne Hrvatske i uveo program Središnje europske datoteke za praćenje bolesnika s multiplom sklerozom, a pripisuju mu se i zasluge da je upravo riječka klinika postala Referentnim centrom za de-mijelinizacijske bolesti. Njegova ga dostignuća u području neurologije svrstavaju među najznačajnije hrvatske istraživače recentne medicinske povijesti. Po umirovljenju, Juraj Sepčić je nastavio sa znanstvenim radom, pronašavši konstruktivnu međugeneracijsku suradnju domaćih i međunarodnih genetičara. Profesor Sepčić istaknuo se i svojim društvenim angažmanom. Osim članstva u odborima Medicinskog fakulteta, Zbora liječnika i stručnih društava, doprinos je dao u društvenim i državnim tijelima, kao član odbora Skupštine općine Cres - Lošinj, Republičkog zavoda socijalnog osiguranja, Državne komisije za sportske aktivnosti na moru (ribolov i podvodne aktivnosti),te Hrvatske donorske mreže. Svoj je doprinos dao u brojnim znanstvenim i stručnim časopisima, i to kao glavni urednik ili član uredništva. Predsjednik Republike Hrvatske, Stjepan Mesić odlikovao ga je 2001. godine Redom Danice hrvatske za izuzetan doprinos kliničkoj medicinskoj znanosti. U tri je mandata bio član Upravnog odbora Zaklade Sveučilišta u Rijeci. Od 1993. godine je redoviti član Hrvatske akademije medicinskih znanosti. Aktivan je i u Organizacijskom odboru znanstvenog skupa Creski anali: od starine do našeg doba. Kao profesor i znanstvenik unaprijedio je ne samo svoju matičnu instituciju, nego i cjelokupno Sveučilište u Rijeci, zaduživši svih nas svojim predanim i odgovornim djelovanjem. Bio je - i ostao - paradigma vrhunskog nastavnika i edukatora, mentorirao 47 diplomskih, 15 magistarskih i 15 doktorskih radova, a svoje je iskustvo i entuzijazam nesebično prenosio - i još uvijek prenosi - na uže i šire okruženje. Ovo je ujedno prigoda za isticanje još jedne iznimne činjenice: u proteklih 15 godina rada, ova je Zaklada nagradila iznimne riječke znanstvenike i umjetnike, a danas se zahvalila i svojim osnivačima, trajno promičući ideale znanstvene i umjetničke izvrsnosti, institucionalne pripadnosti, ali i osobnih moralnih vrijednosti. Dodjelom današnjih nagrada, Zaklada otvaramo novu stranicu - u svoju knjigu nagrađenih upisuje brojku 100, a time i ime Jurja Sepčića postaje trajno upisano u našu zajedničku povijest i memoriju.

U ime svih laureata prisutnima se obratio prof. emerit. Sepčić: ''Obveza je znanosti da prigrli i humanističke discipline, jer samo tako Sveučilište može njegovati kulturu. Zahvaljujem osnivačima Zaklade, kao i svim dobročiniteljima koji su sudjelovali u njenom radu, a koje krasi altruizam i filantropija – najvažnije od ljudskih vrijednosti. Posebne zahvale idu i našim obiteljima, čija je podrška presudna. Dobivene nas nagrade ispunjavaju velikim zadovoljstvom i čine podstrek za daljnje djelovanje.''

Moderatorica svečanosti gđa Jagoda Lesica iskoristila je priliku zahvaliti dizajnerima ovogodišnjih nagrada, studentima prve i druge godine izbornog kolegija Staklo na diplomskom studiju Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci, izrađenih pod mentorstvom izv. prof. art. Antona Vrlića i asistentice Ljiljane Barković.




 

 

 

 


 
 
 

Opća uredba europskog parlamenta i vijeća

Ove stranice koriste kolačiće kako bi osigurale bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost. Ako se slažete s korištenjem kolačića kliknite 'Slažem se'.

Više o kolačićima
Više o privatnosti
Pogledajte uredbu (EU) 2016/679 europskog parlamenta i vijeća

EU Cookie Directive plugin by www.channeldigital.co.uk