STEM područje - danas za sutra
Ponedjeljak, 22.10.2018.

ponedjeljak, 22. listopada 2018.

U dvorani 006 Filozofskog / Učiteljskog fakulteta na Kampusu Sveučilišta u Rijeci danas, 22. listopada 2018. održano je otvaranje stručno-znanstvenog interdisciplinarnog skupa ''STEM područje u odgojno-obrazovnom sustavu: danas za sutra''. Cilj je skupa popularizacija znanosti i poticanje razvoj kritičkog mišljenja kod djece predškolske i rane školske dobi, a u svrhu usmjeravanja djece prema STEM područjima te stvaranja društva znanja.

Skup je pozdravila rektorica Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija: ''Vidim 3 značajna elementa koje ovaj skup nosi, a to su: 1. promicanje znanosti i vraćanje povjerenja u znanost (u vremenima kada se ona često relativizira); 2. promicanje važnosti demokratičnosti (poruka koji cijelo Sveučilište želi i mora slati) i 3. inkluzivna inicijativa koja promovira STEM područje, ali i humanističke znanosti'', kazala je rektorica Prijić Samaržija te iskoristila priliku da čestita dekanici i djelatnicima Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Dane fakulteta, čije je obilježavanje otpočelo danas, upravo ovim skupom.

Prisutnima su se obratile i:

gđa Dragica Marač, pročelnica Upravnog odjela za socijalnu politiku i mlade Primorsko-goranske županije, u ime župana g. Zlatka Komadine

gđa Sanda Sušanj, pročelnica Odjela za odgoj i obrazovanje Grada Rijeke, u ime gradonačelnika mr. sc. Vojka Obersnela

izv. prof. dr. sc. Lidija Vujičić, dekanica Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci

izv. prof. dr. sc. Ines Srdoč Konestra, dekanica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci

izv. prof. dr. sc. Marta Žuvić, v. d. pročelnice Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci

 

 
 

Organizatori skupa su Odjel za biotehnologiju, Učiteljski fakultet i Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci.


Skup se održava uz potporu: Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Grad Rijeke, Primorsko-goranske županije i Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci.

 

PROGRAM

 

 

U obrazloženju/motivaciji skupa stoji:


Znanost i tehnologija ubrajaju se u najznačajnije pokretače društvenog napretka, što je danas sve očitije. Smanjenje gladi kao posljedica napretka u proizvodnji hrane te ogroman napredak u liječenju i prevenciji bolesti samo su dio znanstvenih uspjeha koji su doveli do produženja života i poboljšanja njegove kvalitete. Međutim, u Hrvatskoj je interes prema STEM (eng. Science, Technology, Engineering and Mathematics) područjima i dalje ispod EU prosjeka. Porazni su podaci da međunarodni program za procjenu znanja i vještina učenika (PISA, prema engl. Programme for International Student Assessment) rangira Hrvatsku kao 36.-tu od 72 zemlje, dok smo u matematici tek na 41. mjestu.

Građani u demokratskom društvu imaju sve više prava, ali i odgovornosti pri odlučivanju u koju svrhu primijeniti znanost i tehnologiju. Nažalost, sve veći broj njih je sklon negiranju značaja znanosti i prihvaćanju pseudoznanosti, zbog olakšanog pristupa velikom broju neprovjerenih i pogrešnih informacija širokom upotrebom Interneta. Možda najzorniji primjer tome je da se cijepljenje, koje je provjereno najučinkovitija mjera prevencije niza zaraznih bolesti (npr. ospica, poliomijelitisa, hepatitisa B), smatra osobnim izborom ili se čak dovodi u pitanje. U medijima se pitanje cijepljenja često provlači u vidu debate i gotovo se jednak prostor daje zagovarateljima i protivnicima cijepljenja. Neke teme poput cijepljenja protiv ljudskog papiloma virusa (HPV), uzročnika raka grlića maternice, čak se smatraju tabu temom i o njima se više raspravlja u moralnom i religioznom, nego znanstvenom i zdravstvenom kontekstu. Problem donošenja neinformiranih odluka građana o važnim društvenim pitanjima mogao bi se riješiti znanstvenom edukacijom i razvojem kritičkog mišljenja. Od izuzetne je važnosti da kritičko mišljenje, kao način promišljanja o svijetu te kao način gledanja na stvarnost, predstavlja jezgru i osnovu u obrazovanju, te kasnije u općoj kulturi svakog pojedinca. Jedna od dužnosti znanstvenika i odgojno-obrazovnih djelatnika je i sprječavanje popularizacije pseudoznanstvenih ideja, te promocija znanstvenih pojmova i razvijanje kritičkog razmišljanja u djece, kao temelja za izgradnju demokratskog društva znanja.

Najavljeni skup ujedinjuje iskustva niza dugogodišnjih pojedinačnih napora popularizacije znanosti na različitim hrvatskim institucijama kao što su: Otvoreni dan IRB-a, Otvoreni dan Odjela za biotehnologiju, Dan i noć na PMF-u, Putujući znanstvenici Odjela za Biotehnologiju, E-škola Kemije i mnogi drugi. Stečena iskustva u popularizaciji znanosti nastojimo uskladiti s ekspertizom stručnjaka s Učiteljskog i Filozofskog fakulteta. Naime, prirodne znanosti se obično prezentiraju kao teške, što odvraća mlade od bavljenja tim područjem, a složenost prirodnih zakona i znanstvenih koncepata, kao i stručni jezik znanstvenika onemogućuju lako širenje znanstvenih ideja. Kako bismo mogli prodrijeti do široke javnosti potrebni su nam puno jednostavniji i atraktivniji pristupi, te odabir tema, pojmova i problema važnih i/ili prikladnih za usvajanje u ranoj dobi. Stoga, da bismo u bliskoj budućnosti ponudili prikladne programe za edukaciju mladih udružili smo znanstvenike, pedagoge, odgojno-obrazovne djelatnike, filozofe i psihologe.


 
 
 

Opća uredba europskog parlamenta i vijeća

Ove stranice koriste kolačiće kako bi osigurale bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost. Ako se slažete s korištenjem kolačića kliknite 'Slažem se'.

Više o kolačićima
Više o privatnosti
Pogledajte uredbu (EU) 2016/679 europskog parlamenta i vijeća

EU Cookie Directive plugin by www.channeldigital.co.uk