Kakva znanja treba Rijeka?
Petak, 19.10.2018.

petak, 19. listopada 2018.

Umjesto klasičnog ceremonijalnog otvaranja, Sajam stipendija i visokoga obrazovanja jučer, 18. listopada 2018. u 10 je sati na sveučilišnom Kampusu otvoren SAS salonom – panel-raspravom koja je pokušala dati odgovor na pitanje ''Koja znanja za budućnost treba Rijeka?''

Kratki pozdravnim govorom obratila se prije ovoga panela rektorica Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija i poželjela sudionicima 7. riječkog izdanja Sajma uspješan dan.


Panelisti su bili:

prof. dr. sc. Sanja Barić, prorektorica za studije i studente Sveučilišta u Rijeci

gđa Sanda Sušanj, pročelnica Odjela za odgoj i obrazovanje Grada Rijeke

g. Vedran Kružić, ravnatelj Javne ustanove ''Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije''

gđa Marina Stanojević Večerina, Global Brand Manager, ''Jadran'' – galenski laboratorij, d. d.

mr. sc. Ninoslav Šćukanec Schmidt, izvršni direktor Instituta za razvoj obrazovanja

  

Panel-raspravu moderirao je g. Thomas Farnell, stručnjak za politike vanjskog obrazovanja iz Instituta za razvoj obrazovanja.

 

 

 

 

Prorektorica Barić kazala je kako današnje iznimno dinamično društvo i tržište zahtjeva brze i učinkovite promjene na svim poljima pa tako i u obrazovanju. ''Traže se sve veće količine različitih znanja i kompetencija, a zakonodavni okvir za izmjene studijskih programa vrlo je kompliciran. Pregovaramo i razgovaramo sa Ministarstvom znanosti i obrazovanja, kao i s našim sastavnicama o smanjenju kvota u nekim područjima i prebacivanju resursa na druga potrebna područja. Jedan od naših bitnih smjerova kretanja i rektoričina programa rada jest i internacionalizacija Sveučilišta i uvođenje studijskih programa na engleskom jeziku. Izmijenili smo i pravilnik o stručnim bazama Sveučilišta i širimo popis tih baza u kojima će studenti odrađivati svoje prakse i biti ranije upoznati s konkretnim procesima rada. Htjeli mi to priznati ili ne, obrazovanje postaje pitanje tržišta. Imamo dosta prostora da se interno preregrutiramo, a ''na van'' lobiramo. Usvojili smo strategiju pametne specijalizacije, ali ono što svakako nedostaje su relevantna, vlastita istraživanja o zapošljivosti'', zaključila je Barić.

Pročelnica Sušanj istaknula je kako Grad Rijeka od 1993. godine stipendira učenike i studente i to po tri kriterija: izvrsnost, deficitarna zanimanja i socijalni kriterij. Kao veliki izazov Sušanj je spomenula dramatično brze promjene potreba tržišta rada i istaknula jedan primjer: ''U Rijeci nam već godinama nedostaje logopeda i to je velik problem u gradu.'' Dodala je kako je njihova pa tako i nadležnost svakog dionika zasebno ograničena te kako je bitno djelovati umreženo i planski. ''Čast mi je da godinama dobro surađujemo sa Sveučilištem u Rijeci i odgajamo i obrazujemo odgovorne građane od najmlađih dana'', zaključila je pročelnica.


Ravnatelj Kružić kazao je kako je organizacija naših tvrtki u klastere među najslabijima u svijetu i kako tu postoji velik prostor za napredak: ''Primorsko-goranska županija jedna je od 3 županije koje najbolje ''povlače'' sredstva iz fondova Europske unije. Sa Sveučilištem u Rijeci nedavno smo potpisali Sporazum
o suradnji u području pametne specijalizacije, čime je stvoren institucionalni okvir za provedbu aktivnosti u okviru preporučenog modela EU. Oko 30 % djece koja danas ulaze u obrazovni sustav, kažu projekcije, radit će kad završe svoje obrazovanje, poslove kojima danas ne znamo niti naziv, a kamo li opis'', zaključio je Kružić.

 

Podsjećamo, u skladu s kohezijskim razvojnim politikama Europske unije zadaća Sveučilišta kao krovne visokoškolske i znanstvene institucije u regiji te Primorsko-goranske županije kao regionalne samouprave uspostavljanje je čvrste međusobne suradnje u kreiranju regionalnog znanstvenoistraživačkog i inovacijsko-razvojnog ekosustava kroz zajedničku strategiju Pametne specijalizacije (S3 prema engl. Smart Specialisation Strategy).

Razlog sklapanja Sporazuma stvaranje je međuinstitucionalnog okvira u području pametne specijalizacije kao zajedničke platforme regionalnog razvoja, budućeg djelovanja i suradnje i to na područjima  javnog zdravstva i kvalitete života kroz ispunjavanje kriterija inovativnosti u cilju jačanja otvorenosti društva i snažnije inkluzivnosti građana. Suradnja uključuje i mogućnosti za suradnju na području kulture, zatim područja bio i nano, kao i  informacijske tehnologije, energije i transporta, uz poštivanje uzusa i normi koji jamče održivi razvoj, uz oslanjanje na prirodne i tradicionalne resurse, te turizam. 

 Ova je institucijska suradnja preduvjet za uključivanje tijela javne vlasti, poduzetnika i drugih poslovnih subjekata kao neizostavnih dionika S3 europske strategije u poticanju inovacija i regionalnog razvoja i prosperiteta zasnovanog na znanju, realnim resursima, kapacitetima i interesima. Svrha sporazuma zajedničko je poticanje integracije znanstveno-istraživačkih i poduzetničkih kapaciteta s ciljem optimalnijeg korištenja realnih razvojnih potencijala, jačanje znanstveno-istraživačkog rada usmjerenog na razvoj, inovacije i transfer znanja i zajedničko pokretanje znanstveno-razvojnih i inovativnih projekata.

Zajednička mobilizacija institucijskih, materijalnih i ljudskih potencijala u kojoj će Sveučilište sustavno poticati aktivnosti sastavnica (fakulteta i odjela), a PGŽ gradova i općina, te ustanova i institucija kojima su osnivači omogućit će sudjelovanje na projektima financiranim iz kompetitivnih međunarodnih i domaćih izvora, programa i fondova, razvoj obrazovnih programa i nastavak razvoja znanstveno-istraživačkih kapaciteta koji će prema regionalnoj strategiji Pametne specijalizacije biti u skladu s potrebama i relevantni za razvoj zajednice, zajednički razvoj relevantnih kulturnih i socijalnih inovacija, poticanje kreativnosti i privlačenje talenata.

 

Gđa Marina Stanojević Večerina iz JGL-a istaknula je kako je tvrtka iz koje dolazi jedna među rijetkima u regiji koja svoje politike temelji na inovativnosti. ''Zato smo, vjerujem, uspjeli od maloga poduzeća danas poslovati već 30 godina, imati pogon na 100 tisuća kvadrata, izbacivati trenutno preko 460 različitih proizvoda i biti prisutni na 30 tržišta. Studenti koji dolaze k nama na praksu u JGL nama nose vrijednost upravo sada i upravo kao studenti. Uključujemo ih direktno u procese rada'', kazala je Stanojević večerina te spomenula i uspješnu suradnju na ''Realizatoru'', case study projektu Zaklade Sveučilišta u Rijeci, na kojem je JGL surađivao.

Izvršni direktor IRO-a mr. sc. Ninoslav Šćukanec Schmidt osvrnuo se u svojem izlaganju na strah od odlaska mladih na mobilnost, o kojem se sve više govori. ''G. Matijević, koji je pokrenuo portal srednja.hr izjavio je jednom prilikom da mu je studijski boravak u Njemačkoj donio neke nove, svježe ideje oko organizacije portala i taj njegov portal danas ima 5 zaposlenih! Mobilnost studente, ako se vrate, čini smao kompetitivnijima, povećava i obogaćuje njihova znanja, vještine, vidike, iskustva…Primjere dobre prakse koje vide vani, mnogi uspiju primijeniti i u Hrvatskoj.

U raspravu se iz publike uključio i prof. dr. sc. Mladen Petravić, pročelnik Odjela za fiziku Sveučilišta u Rijeci i povratnik iz Australije te zaključio: ''Danas je u Australiji obrazovanje jedna od najbitnijih gospodarskih grana. Internacionalizacija svakako da, ali moramo raditi na tome da one kvalitete koje studenti vide 'vani' mogu dobiti i kod kuće''.




 
 
 

Opća uredba europskog parlamenta i vijeća

Ove stranice koriste kolačiće kako bi osigurale bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost. Ako se slažete s korištenjem kolačića kliknite 'Slažem se'.

Više o kolačićima
Više o privatnosti
Pogledajte uredbu (EU) 2016/679 europskog parlamenta i vijeća

EU Cookie Directive plugin by www.channeldigital.co.uk