Održan okrugli stol u Akvariju
Četvrtak, 18.10.2018.


 

četvrtak, 18. listopada 2018.

U dvorani ''Akvarij'' Studentskog centra Rijeka na Kampusu Sveučilišta u Rijeci jučer, 17. listopada 2018. održan je okrugli stol pod nazivom ''Akademska čestitost: putevi i stranputice''. Predstavljeno je i Vijeće časti Sveučilišta u Rijeci. Zaključeno je kako je najgore kada se o problemima ove prirode ne govori ili ih se ''gura pod tepih''.


Uvodno slovo održala je rektorica prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija.


Izlagali su:

prof. dr. sc. Elvio Baccarini, pomoćnik rektorice za pitanja etike i akademskog integriteta  
O akademskoj čestitosti

prof. dr. sc. Jasminka Ledić, predsjednica Vijeća časti Sveučilišta u Rijeci 
Predstavljanje Vijeća časti Sveučilišta u Rijeci

izv. prof. dr. sc. Lidija Bilić Zulle, pročelnica Katedre za medicinsku informatiku, MEDRI 
Istraživanje fenomena plagiranja u akademskoj zajednici (od 2002. do danas)

doc. dr. sc. Martina Mavrinac, Katedra za medicinsku informatiku MEDRI
Kako izmjeriti plagiranje? Kad mjerimo, znamo li što mjerimo?

dr. sc. Vanja Pupovac, Katedra za društvene i humanističke znanosti u medicini, MEDRI
Raširenost znanstvenog nepoštenja pri Sveučilištu u Rijeci i prijedlozi preventivnih mjera


Moderirala je prof. dr. sc. Sanja Barić, prorektorica za studije i studente Sveučilišta u Rijeci.

''Nužno je da, ako problemi postoje, govorimo o njima. Na kraju krajeva svatko od nas ostane sam sa sobom pa tako i institucija. Zato ne Sveučilištu u Rijeci snažno vjerujemo kako valja njegovati institucijske vrijednosti, institucijske, vrline; pa čak ponekad moramo staviti i interese institucije ispred svojih vlastitih. Iako je često teško odvojiti pravo od morala, moramo u sebi osvijestiti ideju akademskog integriteta'', kazala je rektorica Prijić Samaržija u svojem uvodnom obraćanju.

Predsjednik Vijeća časti u prošlome sazivu prof. dr. sc. Elvio Baccarini istaknuo je: ''Velika promjena od prošle godine je ta da smo izglasavanjem Stegovnog pravilnika ustvari odijelili dvije linije: Etički kodeks i stegovne postupke. Etički kodeks je dokument načelne naravi i bavi se vrlinama koje trebaju biti prisutne kod nas. Da bi smo istaknuli ono što je dobro i način na koji se treba ponašati ne mora uvijek biti na djelu ''zločin i kazna. Primjećujemo da su prisutni veliki problemi oko pitanja autorstva i koautorstva, kao i kod citiranja i tzv. samocitiranja i tehnike sprječavanja ovakvih anomalija trebale bi se sustavno institucionalno poučavati.''

Prof. dr. sc. Jasminka Ledić, trenutna predsjednica Vijeća časti Sveučilišta u Rijeci predstavila je članove Vijeća (prof. dr. sc. Velinka Grozdanić s Pravnog fakulteta, prof. dr. sc. Gordan Jelenić s Građevinskog fakulteta, prof. dr. sc. Luka Zaputović s Medicinskog fakulteta i Dora Nikolla iz Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci) i naglasila kako je uloga Vijeća savjetodavna i da je Vijeće tijelo ovlašteno za davanje tumačenja odredaba Etičkog kodeksa.

Izv. prof. dr. sc. Lidija Bilić Zulle predstavila je ukratko rezultate istraživanja na kojima je radila: ''Kada smo 2003. krenuli obavljati istraživanja kod studenata, ispalo je da oko 90 % radova ima barem neki oblik kopiranja. Nakon upozorenja studentima, ništa se nije promijenilo. Pokazano je i kako jedna četvrtina studenata smatra da je varanje na ispitu korektno. Unutar 15 godina istraživanja, pokazalo se da se mnogi rukovode onom ''Ako može taj i taj, što ne bih mogao i ja?'' Za one koji prekrše pravila, mora uslijediti neki oblik sankcije'', zaključila je Bilić Zulle.

Doc. dr. sc. Martina Mavrinac istraživala je stavove o plagiranju i ukratko izložila neke podatke: ''Oko 2 % ispitanika smatra plagiranjem nečim potpuno korektnim. Od 24 do 32 % znanstvenika priznalo je neki oblik tzv. samoplagiranja. Znanstvenici smatraju da se u njihovom okruženju plagira oko 42 %.''

Dr. sc. Vanja Pupovac istraživala je autorstvo: ''Oko 10 % znanstvenika priznalo je da su se dopisali na neki rad na kojem i nisu radili ili pak da jesu radili a nisu se potpisali kao autor. Oko 25 % njih priznalo je da je negdje prekršilo pravila. Manje od 5 % znanstvenika koji su svjedočili znanstvenom nepoštenju bilo je spremno to i prijaviti. Za usporedbu, u SAD-u je ta brojka oko 25-30 %.''

Nakon izlaganja, povela se rasprava u kojoj je doc. dr. sc. Željko Svedružić s Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci predložio kako bi bilo dobro da postoji na Sveučilištu jedan pravnik kojemu se djelatnici, kada su u nedoumicama oko nekih pravnih stvari vezanih uz aspekte akademskog integriteta, mogu obratiti za savjet.

Prof. dr. sc. Zoran Sušanj, profesor na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i pomoćnik rektorice za strategiju i ljudske resurse naglasio je kako treba razlikovati ono što je dobro i što je loše od onoga što je zabranjeno. Smatra kako moramo imati sankcije i jasno propisano što je zabranjeno, a što dopušteno. Zaključio je kako etično rukovođenje zapravo znači profesionalno rukovođenje, bazirano na stručnosti. 










 
 
 

Opća uredba europskog parlamenta i vijeća

Ove stranice koriste kolačiće kako bi osigurale bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost. Ako se slažete s korištenjem kolačića kliknite 'Slažem se'.

Više o kolačićima
Više o privatnosti
Pogledajte uredbu (EU) 2016/679 europskog parlamenta i vijeća

EU Cookie Directive plugin by www.channeldigital.co.uk