10 godina Biotehnologije
Petak, 28.09.2018.

petak, 28. rujna 2018.

Odjel za Biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci proslavio je jučer, 27. rujna 2018. u zgradi sveučilišnih odjela na Kampusu Sveučilišta u Rijeci 10 godina od osnivanja. Nakon svečanosti održan je i okrugli stol s temom ''Biotehnologija – primjene i perspektive'', na kojem su stručnjaci iz realnog sektora izložili svoja iskustva s Odjelom, odnosno kadrom koje Odjel producira.

Svečanosti su prisustvovali i pozdravne govore održali:


prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci


gđa Marina Medarić, zamjenica primorsko-goranskog župana


gđa Sanda Sušanj, pročelnica Odjela za odgoj i obrazovanje Grada Rijeke


akademik Daniel Rukavina, voditelj Zavoda za biomedicinske znanosti u Rijeci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti


izv. prof. dr. sc. Marta Žuvić, v. d. pročelnice Odjela za biotehnologiju


Prof. Žuvić održala je uvodnu prezentaciju o odjelu, podsjećajući na velik entuzijazam prisutan pri osnutku Odjela. Iznijela je i neke zanimljive brojke: do sada je na Odjelu za biotehnologiju 244 studenata završilo preddiplomsku razinu studija, 138 studenata diplomsku razinu, a 11 obranilo doktorske disertacije. Tumačeći rezultate ankete koja je provedena među završenim ''biotehnolozima'', rekla je kako oko je oko 90% njih i zaposleno. Čak 27% studenata nastavlja svoje visoko obrazovanje na doktorskim studijima. Istaknula je pročelnica i kako Odjel za biotehnologiju, uz svoje redovite djelatnosti, sudjeluje u raznim aktivnostima, a to su: Festival znanosti, Baltazar na Gradini, Otvoreni dan Odjela za biotehnologiju, Noć istraživača, ali i ostalima, a sve u cilju treće misije sveučilišta: popularizacije znanosti i doprinosa zajednici u kojoj djeluje. Iskoristila je priliku i kako bi pohvalila rad Udruge studenata biotehnologije, kraće zvane USB, koja je jedna od najaktivnijih studentskih udruga na Sveučilištu u Rijeci i ''povlači'' najviše sredstava iz Studentskog zbora Sveučilišta za realizaciju svojih projekata. Istaknula je i kako je ove godine osnovan Alumni klub.

''Činjenica da na studij biotehnologije 'ulaze' brucoši s visokim prosjekom ocjena od čak 4,7, a i svi ovi podatci iz anketa, koje je iznijela pročelnica Žuvić, potvrđuju da se radi o zaista prestižnom studiju, ne koji je Sveučilište iznimno ponosno. Postoje izazovi, ali oni nisu nesavladivi te sam uvjerena kako ćemo se nastaviti zajedno razvijati. Da se radi o zaista aktivnim djelatnicima i studentima, potvrđuje i to što će u petak, 28. rujna na Europskoj noći istraživača, koja će biti održana u Tower Centru, čak 6 od 12 'istraživačkih postaja' držati ljudi s Odjela za biotehnologiju. Želim vam još mnogo uspješnih godina, studenata, projekata…'', čestitala je rektorica Prijić Samaržija te zahvalila na njihovim doprinosima u osnivanju i razvoju Odjela: ranijim rektorima akademiku Danielu Rukavini i prof. dr. sc. Peri Lučinu, kao i ranijim pročelnicima Odjela: prof. dr. sc. Krešimiru Pavelići u prof. dr. sc. Anđelki Radojčić Badovinac.

Gđa Sušanj pozdravila je u ime Grada Rijeke i gradonačelnika mr. sc. Vojka Obersnela te istakla kako je iznimno zadovoljan činjenicom koliko je Odjel otvoren djeci i učenicima, odnosno mlađim uzrastima.

Gđa Medarić pozdravila je u ime Primorsko-goranske županije i župana g. Zlatka Komadine te poručila kako je ovaj Odjel, ali i Sveučilište u cjelini rasadnik visokoobrazovanih kadrova, koji su pokretač razvoja ove regije.

Akademik Rukavina prisjetio se vremena osnivanja Odjela. Naime, u vrijeme kada je on postao v. d. rektora Sveučilišta u Rijeci, 2001. godine, bavio se osnivanjem sveučilišnih odjela. Uz odjele za fiziku, matematiku i informatiku, 2003. osnovan je i Odjel za biotehnologiju, zapravo jedini novi odjel, jer su ova tri navedena postojala kao studiji u nekim drugim formama. ''Čini mi se da je Odjel danas na važnoj prekretnici na kojoj može birati između dva scenarija: da eksplodira u svojoj izvrsnosti i napravi nove iskorake ili da zapadne u hrvatsku prosječnost'', zaključio je akademik.


Nakon svečanosti, uslijedio je okrugli stol o temi ''Biotehnologija – primjene i perspektive'', koji je moderirala prof. Žuvić, a na kojem su sudjelovali:


dr. sc. David Matthew Smith, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković


izv. prof. dr. sc. Siniša Tomić, ravnatelj Agencije za lijekove i medicinske proizvode HALMED


dr. sc. Danijela Štanfel, voditeljica Razvojne analitike i stabilnosti, Jadran galenski laboratorij, d. d.


Filip Petrović, mag. ing. biotech., alumnus Odjela za biotehnologiju, Jadran galenski laboratorij, d. d.

 

Prof. Tomić predstavio je HALMED, kao jednog od najvećih poslodavaca, koje uz Jadran galenski laboratorij zapošljava završene studente biotehnologije te ukratko predstavio riječke studente koji su kod njih zaposleni.

Dr. Smith istaknuo je kako je Institut Ruđer Bošković, kojem je na čelu, specifičan u svijetu po tome što ima 11 različitih zavoda i preko 900 zaposlenika te može raditi multi- i interdisciplinarno. Naglasio je i kako u obrazovanju novih kadrova treba pojačati rad na temeljnim i aplikativnim znanjima.

Dr. Štanfel iz JGL-a također je predstavila riječke ''biotehnologije'' koji kod njih rade, ali i poručila da JGL-u, primjerice doktori znanosti ne trebaju te da bi im idealni zaposlenici bili on koji već tijekom studija steku određeni nivo prakse. Zaključila je kako Odjel ima prekrasan prostor, suvremenu opremu, izvrsne zaposlenike i kvalitetan ''ulazni'' kadar te kako se u budućnosti nada još boljoj suradnji.

Završno izlaganje imao je Filip Petrović, završeni student biotehnologije, koji radi u JGL-u. On je podcrtao riječi akademika Rukavine i još jednom istaknuo važnost njegove poruke. ''Dok sam bio student, nisam samo studirao, nego sam se bavio i dodatnim projektima. Može se uvijek postići i više. Nama, novim generacijama, vjerujte, nije cilj dobiti posao na neodređeno, prekrižiti noge i gledati u ekran! Zaista možemo i želimo više od toga i nikako ne želimo ''upasti'' u hrvatsku prosječnost!'', zaključio je.

Dr. sc. Jasna Petar Katalinić, umirovljena profesorica, iz publike je skupu poručila kako je iznimno važno da bi se bolji rezultati postizali poticati financiranje te podcrtala kako je praksa u laboratoriju nezamjenljiva.









 
 
 

Opća uredba europskog parlamenta i vijeća

Ove stranice koriste kolačiće kako bi osigurale bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost. Ako se slažete s korištenjem kolačića kliknite 'Slažem se'.

Više o kolačićima
Više o privatnosti
Pogledajte uredbu (EU) 2016/679 europskog parlamenta i vijeća

EU Cookie Directive plugin by www.channeldigital.co.uk