Velik uspjeh MEDRI tima
Srijeda, 27.06.2018.

srijeda, 6. lipnja 2018.

U uglednom časopisu Immunity, trenutno najcitiranijem časopisu u području imunologije (petogodišnji prosječni čimbenik odjeka (IF) za isti je 22.928) prihvaćen je znanstveni rad pod naslovom Virus-induced interferon-gamma causes insulin resistance in skeletal muscle and derails glycemic control in obesity grupe znanstvenika s Medicinskog fakulteta u Rijeci.

U radu je pokazano da virusne infekcije u euglikemičnih normalnih ljudi i miševa uzrokuju tranzijentnu hiperinzulinemiju, ali ne i hiperglikemiju. Daljnim istraživanjem na mišjem modelu pokazano je da virusom (MCMV, LCMV, Influenza A) inducirani interferon gama dovodi do smanjenja izražaja inzulinskog receptora na skeletnim mišićnim stanicama (ali ne drugima), što uzrokuje selektivnu inzulinsku rezistenciju. Ona pak potiče kompenzatornu hiperinzulinemiju kako bi se održala normalna razina glukoze u krvi. Osim za kontrolu glikemije, povećana razina inzulina ujedno služi i za pojačanje anti-virusnog imunosnog odgovora posredovanog CD8+ limfocitima T što pospješuje brzu rezoluciju infekcije. No, u slučaju pretilih pre-dijabetičnih individua, kada obično dolazi do razvoja određenog stupnja inzulinske rezistencije u jetri zbog metaboličkog disbalansa i masne infiltracije, virusna infekcija dovodi do snažnog povećanja inzulinske rezistencije i do dekompenzacije sustava što vodi u hiperglikemiju i razvoj dijabetesa.

Zaključno, pronađen je novi mehanizam povratne sprege između imunosnog i endokrinog sustava, gdje imunosni sustav (IFNg) koristi endokrini (inzulin) za pojačanje anti-virusnog odgovora. No, ovaj mehanizam u pre-dijabetičnih pretilih ljudi predstavlja "Ahilovu petu" za pogoršanje glikemijskog statusa te uzrokuje brzi razvoj dijabetesa.

Najveći doprinos radu je dao doktorand Marko Šestan, čiji je to ujedno i doktorski rad (pred obranom). Pored Marka Šestana, značajan doprinos dale su Sonja Marinović i Inga Kavazović, također doktorandice u grupi. Osim navedenih, u radu su sudjelovali Ilija Brizić i Stipan Jonjić koji su pomogli s odgovarajućim mutantama virusa. Klinički dio rada napravljen je u suradnji s Klinikom za infektologiju, poglavito s doc. dr. Đurđicom Cekinović te s Klinkom za unutarnje bolesti, poglavito doc. dr. Tamarom Turk Wensveen. Radu je dao značajan doprinos i doc. dr. Felix M. Wensveen koji je zajedno a prof. dr. Bojanom Polićem organizirao i vodio istraživanja.

Rad je plod trogodišnjih intenzivnih istraživanja te je u cijelosti, od ideje do realizacije (osim jednog eksperimenta u kojem su pomogli suradnici iz Švicarske) napravljen na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, što je velika rijetkost za rad ove razine u Hrvatskoj. Ovaj rad predstavlja značajan doprinos vidljivosti i međunarodnoj prepoznatljivosti Medicinskog fakulteta i Sveučilišta u Rijeci te ga Sveučilište s ponosom ističe.

Rad će biti objavljen u tiskanom obliku u srpanjskom broju Immunity-a (15. 7.), a očekuje se da online verzija bude dostupna već tijekom ovog mjeseca. 


 
 
 

Opća uredba europskog parlamenta i vijeća

Ove stranice koriste kolačiće kako bi osigurale bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost. Ako se slažete s korištenjem kolačića kliknite 'Slažem se'.

Više o kolačićima
Više o privatnosti
Pogledajte uredbu (EU) 2016/679 europskog parlamenta i vijeća

EU Cookie Directive plugin by www.channeldigital.co.uk