Fakultet za fiziku

5.0

15(V) + 30(P) + 15(S)

izv. prof. dr. sc. Iva Šarić Janković

izv. prof. dr. sc. Iva Šarić Janković (V, P, S)

Ciljevi predmeta
Cilj ovog predmeta je upoznati studente s važnosti eksperimenata i mjerenja fizikalnih veličina u oblikovanju ili provjeri teorijskih modela. Nakon pregleda fizičkih mjerenja od antike do modernog doba, obrađeni su značajni eksperimenti koji su prethodili formiranju osnovnih zakonitosti fizike poput Newtonovih zakona, Maxwellovih jednadžbi ili Bohrovog modela atoma. Primjeri planiranja mjerenja i dizajniranja samih eksperimenata dani su kroz otkriće elektrona, protona, neutrona i pozitrona i mjerenja njihovih svojstava, te kroz mjerenja mehaničkih, električnih, magnetskih i optičkih svojstava materijala. Obrađena je i primjena nekoliko modernih analitičkih tehnika koje koriste snopove čestica za analiziranje svojstava materijala, a koje su dostupne u nekoliko laboratorija u Odjelu za fiziku Sveučilištra u Rijeci.
Sadržaj predmeta
Osnove mjeriteljstva u znanosti;
Fizička mjerenja od antike do modernog doba;
Eksperimenti zaslužni za formiranje osnovnih zakonitosti fizike poput Newtonovih zakona, Maxwellovih jednadžbi ili Bohrovog modela atoma;
Otkrića elektrona, protona, neutrona i pozitrona i mjerenja njihovih svojstava;
Snopovi čestica i njihova uporaba u suvremenim analitičkim tehnikama;
Primjeri mjerenja mehaničkih, električnih, magnetskih i optičkih svojstava materijala;
Obilazak laboratorija na Odjelu za fiziku Sveučilišta u Rijeci;
Mjerenja i analiza podataka na jednom od eksperimentalnih uređaja na Odjelu za fiziku Sveučilišta u Rijeci.

A.S.Morris (2001): Measurement&Instrumentation Principles

Editors: Horst Czichos, Tetsuya Saito, Leslie Smith (2006): Springer Handbook of Materials Measurement Methods

1. Prepoznati vezu između mjerenja u eksperimentu i formiranja teorijskog modela
2. Objasniti ključne eksperimente koji su doveli do formiranja Newtonovih zakona
3. Objasniti ključne eksperimente koji su doveli do formiranja Maxwellovih jednadžbi
4. Objasniti ključne eksperimente koji su doveli do formiranja Bohrovog modela atoma
5. Analizirati rezultate mjerenja na jednoj od tehnika dostupnih u Odjelu za fiziku
6. Primijeniti rezultate mjerenja u objašnjenju fizikalne zakonitosti

Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu. Ukupan broj postotaka koje student može ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti označene u tablici), dok na završnom (usmenom) ispitu može ostvariti 30%.

Aktivno sudjelovanje studenata u nastavi i vježbama uz izradu seminara. Učenje nastavnih cjelina iz više izvora literature uz analizu i sintezu usvojenih znanja i aktivnu razradu istih na predavanjima i vježbama (1 ECTS), te prezentaciju kroz pismene i usmene seminare te na kolokvijima i završnom ispitu (4 ECTS). 

Pismeni ispit: Sastoji se od pitanja vezanih uz nastavno gradivo.

Eksperimentalni rad: Studenti u laboratoriju sudjeluju u eksperimentu na znanstvenoj opremi, kreiranom za potrebe ovog kolegija. Obrađuju podatke svojih mjerenja i prikazuju rezultate u formi prikladnoj za publiciranje.

Usmeni ispit: Usko povezan s eksperimentalnim  radom. Provjerava se poznavanje tehnike, razumijevanja, obrade i prezentacije rezultata, te povezanosti tema kolegija s izvedenim eksperimentom.

Seminar: Studenti samostalno obrađuju zadanu teme vezanu uz mjerenja i mjerne tehnike i prezentiraju je u kraćem izlaganju  (minimalno 15 minuta) pomoću ppt.