172137
Fizika II: elektricitet i magnetizam
Da
8.0
45
45
Fakultet za fiziku
8.0
45(V) + 45(P)
Associate Professor Robert Peter, PhD
Filip Reščić (V)
Associate Professor Robert Peter, PhD (P)
Cilj ovog predmeta je stjecanje temeljnih znanja iz područja elektriciteta i magnetizma potrebnih za nastavak školovanja iz fizike. Studenti će se upoznati s temeljnim pojmovima i zakonima elektrostatike (električni naboj, Coulombova sila, Gaussov zakon,...), opisom gibanja naboja te osnovnim elementima i principima istosmjernih i izmjeničnih električnih strujnih krugova. Također, obradit će se osnovni pojmovi i zakoni magnetostatike (Lorentzova sila, Ampereov zakov, ...), te povezati elektromagnetske pojave kroz principe elektromagnetske indukcije i Maxwellove jednadžbe.
Halliday D., Resnick R., Walker J. (2003): FUNDAMENTALS OF PHYSICS, 6th ed.
Kulišić P., Lopac V. (1991): ELEKTROMAGNETSKE POJAVE I STRUKTURA TVARI
1. Definirati i razlikovati temeljne pojmove i zakonitosti elektrostatike te ih primijeniti na izračunavanje električne sile i polja u elektrostatici.
2. Definirati pojam kapaciteta, opisati kapacitore i primijeniti definiciju kapaciteta na izračunavanje kapaciteta.
3. Definirati i razlikovati temeljne pojmove i zakonitosti povezane s konceptom istosmjerne struje te ih primijeniti na izračunavanje kapaciteta, otpora i fizičkih parametara strujnih krugova.
4. Definirati i razlikovati temeljne pojmove i zakonitosti vodljivosti plinova, tekućina i metala.
5. Definirati i razlikovati temeljne pojmove i zakonitosti pojave magnetizma i Zemljinog magnetizma te ih primijeniti na izračunavanje magnetne indukcije.
6. Definirati i razlikovati temeljne pojmove i zakonitosti povezane s konceptom izmjenične struje te ih primijeniti na numeričke zadatke.
7. Opisati magnetna svojstva materijala.
8. Objasniti Maxwellove jednadžbe.
9. Izvesti jednadžbu elektromagnetskog vala iz Maxwellovih jednadžbi.
10. Opisati i analizirati prikazane temeljne demonstracijske pokuse iz elekticiteta i magnetizma.
Tjedan | Datum | Sati | Tema |
1. | Električni naboj. Električno polje. Coulombov zakon | ||
2. | Električni potencijal. Potencijalna energija naboja u električnom polju. Gaussov zakon | ||
3. | Vodiči. Kondenzatori. Električni kapacitet. Energija električnog polja | ||
4. | Dielektrici. Električni dipol. Električni pomak | ||
5. | Električna struja i otpor. Ohmov zakon. Rad i snaga električne struje | ||
6. | Termoionska emisija. Električna struja u elektrolitima i plinovima | ||
7. | Krugovi s istosmjernom strujom. Kirchhoffova pravila | ||
8. | Gustoća magnetnog toka. Biot-Savartov zakon. Lorentzova sila | ||
9. | Ampèreov zakon. Induktivnost. Energija magnetnog polja | ||
10. | Magnetni dipol. Magnetno polje u tvarima. Jakost magnetnog polja. Magnetni krugovi | ||
11. | Elektromagnetna indukcija. Faradayev zakon | ||
12. | Krugovi s vremenski ovisnom strujom. Izmjenična struja. Elektromagnetni titrajni krugovi | ||
13. | Elektromagnetski valovi. Maxwellove jednadžbe | ||
14. | - dva termina su rezervirana za kolokvije | ||
15. | |||
Aktivnost koja se ocjenjuje | Udio aktivnosti u ECTS bodovima | Maximalan broj bodova |
Kontinuirana provjera znanja | 4 | 50 |
Aktivnost u nastavi | 0.8 | 10 |
Usmeni ispit | 3.2 | 40 |
Ukupno | 8 | 100 |
Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje (P se odnosi na predavanja, V na vježbe):
Aktivnost u nastavi (P+V) - Održat će se jedan ili dva kraća kolokvija iz teorije (P) da bi se dobio uvid praćenja i razumijevanja nastave (ukupno 10 bodova). Aktivnost studenata na vježbama (V) nosi ukupno 4 boda. Ove bodove student može skupiti na temelju izrade domaćih zadaća, mini projekata ili slično.
Na svakom se predavanju i svakim vježbama vodi evidencija prisustva. Student koji će izostati više od 5 puta (i na predavanjima i na vježbama) neće moći pristupiti završnom ispitu.
Kontinuirana provjera znanja (V)
Sastoji se od 2 kolokvija iz sadržaja kolegija (1. kolokvij – elektricitet, 2. kolokvij – magnetizam). Na svakom od kolokvija rješavanjem numeričkih zadataka moguće je prikupiti maksimalno 23 boda. Dakle, maksimalan broj bodova koji se mogu ostvariti u ovoj kategoriji ocjenjivanja (kontinuirana provjera znanja) iznosi 46.
Da bi pristupio završnom ispitu student mora ostvariti minimalno 9 bodova na svakom kolokviju. Ukoliko student ne zadovolji minimalne uvjete ili ne pristupi nekom od kolokvija, pruža mu se prilika za popravak jednog od kolokvija uz prethodnu najavu.
Završni ispit (P)
Završni ispit je usmeni ili pismeni. Na završnom ispitu student može ostvariti maksimalno 40 bodova. Na svim aktivnostima tijekom semestra studenti trebaju skupiti minimalno 30 ocjenskih bodova (od mogućih 60) da bi pristupili završnom ispitu. Studenti koji skupe 29,9 ili manje ocjenskih bodova tijekom nastave, nisu zadovoljili, ocjenjuju se ocjenom F i moraju ponovno upisati kolegij. Završna ocjena se određuje zbrajanjem bodova prikupljenih na svim elementima koji su se procjenjivali.
KONAČNA OCJENA SE DONOSI PREMA SLJEDEĆEM KRITERIJU:
Izvrstan (5), A 90 – 100 bodova
Vrlo dobar (4), B 75 – 89,9 bodova
Dobar (3), C 60 – 74,9 bodova
Dovoljan (2), D 50 – 59,9 bodova
ODRŽAVANJE NASTAVE | Vrijeme | Učionica |
Predavanja | ||
Vježbe | ||
Seminar / praktikum |