Fakultet za fiziku

4.0

30(P) + 15(S)

prof. dr. sc. Rajka Jurdana-Šepić
doc. dr. sc. Tomislav Jurkić
doc. dr. sc. Ivana Poljančić Beljan

doc. dr. sc. Tomislav Jurkić (P, S)
prof. dr. sc. Rajka Jurdana-Šepić (P)
doc. dr. sc. Ivana Poljančić Beljan (P, S)

B. W. Carroll, D. A. Ostlie (2007): An introduction to modern astrophysics
V. Vujnović (1989): Astronomija I
V. Vujnović (1991): Astronomija II

1. opisati zračenje iz svemira, mogućnosti detekcije i opažačka svojstva zvijezda i svemirskih objekata (prividni i
apsolutni sjaj, luminozitet, intenzitet zračenja),
2. analizirati princip rada i građu opažačkih instrumenata i detektora, objasniti osnovne opažačke tehnike u
astronomiji i opisati fotometrijske sustave
3. definirati jedinice i opisati i analizirati metode mjerenja udaljenosti u astronomiji (Cefeide, supernove, zvjezdani
skupovi)
4. opisati dinamička svojstva i analizirati elemente putanja tijela Sunčeva sustava primjenom zakona univerzalne
gravitacije
5. klasificirati planete prema fizičkim svojstvima, opisati osnovna svojstva tijela Sunčevog sustava (planeti, njihovi
sateliti, komete i asteroidi) te objasniti nastanak Sunčevog sustava
6. opisati svojstva Sunca i njegove atmosfere, te analizirati pojave Sunčeve aktivnosti primjenom modela Sunčevog
magnetizma (Sunčev dinamo
7. klasificirati zvjezdane spektre, odrediti fizičke karakteristike zvijezda i analizirati Hertzsprung-Russellov dijagram
8. analizirati hidrostatsku ravnotežu u zvijezdama, izvesti osnovne relacije strukture zvijezda te opisati pulsacije u
promjenjivim zvijezdama
9. analizirati unutarnju strukturu, izvore i prijenos energije u zvijezdama te ih primijeniti na evoluciju zvijezda i opis
zvjezdanih skupova
10. opisati međuzvjezdanu tvar i međuzvjezdanu ekstinkciju te analizirati nastanak zvijezda iz međuzvjezdane tvari i
razvoj mladih zvijezda
11. morfološki klasificirati galaksije i opisati svojstva i građu eliptičnih i spiralnih galaksija, Mliječnog puta i skupova
galaksija,
12. opisati teoriju Velikog praska i poduprijeti je analizom opažanja širenja svemira i pozadinskog mikrovalnog zračenja

Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu. Aktivnost na nastavi podrazumijeva sudjelovanje u raspravama.

Ukupan broj bodova koje student može ostvariti tijekom nastave (ocjenjuju se kolokviji i seminarski rad studenta) iznosi 70 bodova:

1. kontinuirana provjera znanja (kolokvij) – 35 bodova,

2. seminarski rad – 30 bodova

3. aktivnost na nastavi – 5 bodova

Seminarski rad s temom po izboru iz područja astronomije i astrofizike student izrađuje i izlaže u usmenom obliku u trajanju do 15 minuta.

Studenti pišu kolokvij rješavajući numeričke zadatke.

Završni ispit

Na svim aktivnostima tijekom predavanja i vježbi studenti trebaju skupiti minimalno 50% ocjenskih bodova da bi pristupili završnom ispitu.

Studenti koji skupe 49,9 ili manje ocjenskih bodova tijekom nastave, nisu zadovoljili, ocjenjuju se ocjenom F i moraju ponovno upisati kolegij.

Završni ispit je usmeni ispit na kojem student može ostvariti maksimalno 30 bodova na osnovu 3 postavljena pitanja. Student bodove dobiva prema sljedećim kriterijima:

1 - 9 bodova – zadovoljava minimalne kriterije,

10 - 17 bodova - dobar, ali s primjetnim nedostacima,

18 - 23 bodova - prosječan, s ponekom greškom,

24 - 30 bodova - iznadprosječan, izuzetan odgovor.

Ako student ne odgovori pozitivno na završnom ispitu, nije položio ispit, bez obzira na ranije skupljene bodove.

Ukoliko je završni ispit pozitivan, konačna ocjena određuje se zbrajanjem bodova prikupljenih na svim elementima koji su se procjenjivali i donosi se prema sljedećim kriterijima:

90 – 100 bodova A Izvrstan (5)

75 – 89,9 bodova B Vrlo dobar (4)

60 – 74,9 bodova C Dobar (3)

50 – 59,9 bodova D Dovoljan (2)

Pohađanje nastave

Student je obavezan prezentirati svoj seminarski rad i sudjelovati na seminarskim izlaganjima svojih kolega u unaprijed dogovorenom terminu.

Pridržavanje dogovorenih rokova

Student je dužan pridržavati se roka za pripremu i izlaganje seminarskog rada.